Razlike između dobrog i lošeg kolesterola

Ako niste sigurni koja je razlika između dobrog i lošeg kolesterola i što oni znače za vaše zdravlje, niste jedini. Čak i osobe s velikim rizikom od srčanih bolesti mogu ponekad teško razumjeti vezu između visokih razina kolesterola i zdravlja srca te što mogu učiniti da snize te razine.

U ovom članku objašnjavamo razlike između dobrog i lošeg kolesterola kako bismo vam pomogli da donesete najbolje odluke za svoje zdravlje u budućnosti.

Što je kolesterol?

Kolesterol je voštana tvar koja je potrebna vašem tijelu za stvaranje zdravih stanica, hormona i vitamina. Međutim, previše kolesterola može povećati rizik od bolesti srca, moždanog udara i drugih zdravstvenih problema.

Kolesterol se kroz tijelo kreće preko lipoproteina, koji su kombinacija masti i proteina. Ono što nazivamo “dobrim” i “lošim” kolesterolom zapravo su različite vrste lipoproteina. Lipoproteini visoke gustoće (HDL), koji su dobra vrsta, pomažu izbaciti kolesterol iz tijela.

Lipoproteini niske gustoće (LDL) ulaze u stijenke arterija, uzrokujući njihovo otvrdnjavanje i začepljenje plakom. Kada se taj plak nakupi, srce mora jače raditi kako bi krv dopremila do ostatka tijela, uključujući mozak. To povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

LDL-ovi su ono što nazivamo “loš kolesterol”.

Postoji još jedna vrsta lošeg kolesterola: lipoprotein vrlo niske gustoće, koji također doprinosi nakupljanju plaka. Budući da HDL čisti kolesterol, povećanje vaših HDL brojeva obično snižava vaše LDL brojeve, što je dobitna kombinacija za zdravlje srca.

Provjerite svoje razine

Kada provjeravate razinu kolesterola (što bi odrasli trebali raditi barem svakih pet godina, a starije osobe i češće), nalaz će pokazati niz brojeva:

• Ukupni kolesterol: trebao bi biti manje od 5,0 mmol/l.
• Razina HDL-a: Preporučene razine HDL-a su veće od 1,0 mmol/l za muškarce,  odnosno veće od 1,2 mmol/l za žene.
• Razina LDL-a: Odrasli bi trebali imati razine LDL-a manje od 3,0 mmol/l.

Vaši će rezultati također pokazati još jedan važan broj: razinu triglicerida. Trigliceridi su još jedan oblik masti u vašoj krvi koji povećava rizik od srčanih bolesti. Njihova vrijednost bi trebala biti ispod 1,7 mmol/L.

Dijeta i kolesterol

Vaše tijelo proizvodi sav kolesterol koji mu je potreban, ali mnoga hrana koju jedemo također sadrži kolesterol. To uključuje žumanjke, meso, sir i druge proizvode životinjskog podrijetla. Dakle, je li jedenje hrane s visokim kolesterolom problem? Tu pitanje kolesterola postaje malo složenije.

Konzumiranje kolesterola ne mora nužno povećati razinu kolesterola, kao ni konzumacija hrane životinjskog porijekla. Nemasni mliječni proizvodi, jaja i nemasno meso važni su dijelovi zdrave prehrane. Osim toga, konzumacija hrane s nezasićenim mastima ili monozasićenim mastima (ponekad poznatim kao “dobre masti”), poput orašastih plodova, maslinovog ulja i ribe, zapravo može pomoći u smanjenju rizika od bolesti.

Međutim, hrana s visokim udjelom kolesterola također ima tendenciju da bude bogata zasićenim mastima, a zasićene masti uzrokuju da tijelo proizvodi više LDL kolesterola. Da bi zabuna bila veća, neke biljne namirnice također sadrže zasićene masti, uključujući kokosove orahe, palmino ulje i kakao maslac. Oni također mogu povisiti razinu lošeg kolesterola.

Mnoga prerađena hrana, poput margarina i masti, može sadržavati “transmasti”, koje se dobivaju dodavanjem vodika tekućim uljima kako bi postala čvrsta. To je još gore za vaše zdravlje, budući da unos transmasti ne samo da podiže razinu LDL-a, već može i sniziti razinu HDL-a.

Ako pokušavate sniziti razinu LDL-a, trebali biste u potpunosti izbjegavati trans masti.

Kako smanjiti razinu lošeg kolesterola

Ne postoji univerzalni način na koji svatko može smanjiti razinu kolesterola. Sve je u pronalaženju prave ravnoteže specifične za vaš individualni zdravstveni profil.

Visoki kolesterol javlja se iz više razloga. Vaša dob, obiteljska povijest i težina mogu biti neki od uzroka, a ako imate dijabetes ili ste pretili, izloženi ste većem riziku. Hrana koju jedete i koliko često vježbate također može imati utjecaj na razinu kolesterola.

Iako ne možete učiniti ništa u vezi sa svojom dobi ili svojom obiteljskom ili zdravstvenom poviješću, postoje koraci koje možete poduzeti kako biste smanjili razinu lošeg kolesterola i rizik od srčanih bolesti, kao što su:

• Zdrava prehrana koja uključuje nešto nezasićenih masti, malo zasićenih ili trans masti i veliku količinu vlakana. Dobar izbor uključuje voće, povrće, cjelovite žitarice, grah i nemasno meso.
• Povećanje tjelesne aktivnosti. To može biti nešto jednostavno poput šetnje ili odvajanja vremena za bilo koju drugu vježbu u kojoj uživate, kao što je ples, joga ili trening s utezima. Ciljajte na 75-150 minuta vježbanja tjedno, ovisno o intenzitetu aktivnosti.
• Upravljanje stresom. Dugotrajni stres može povisiti razinu LDL-a.
• Prestanak pušenja. Pušenje može sniziti razinu HDL-a i oštetiti krvne žile, što može pridonijeti nakupljanju plaka.

Obratite se svom liječniku kako biste provjerili razinu kolesterola i pobrinite se da činite sve što možete kako biste održali zdravu razinu kolesterola i smanjili rizik od srčanih bolesti.

Artičoka

Herba.hr donosi Vam ekstrakt lista artičoke u kapsulama, vlastiti proizvod koji potiče stvaranje žuči, ključne za razgradnju kolesterola i triglicerida.

Poboljšava kardiovaskularnu funkcionalnost održavajući zdravu razinu HDL (zaštitnog) kolesterola te ojačava srce i smanjuje krvni tlak i šećer, dok se u isto vrijeme izbacuje loš kolesterol.

Ovaj članak ima isključivo informativnu svrhu i ne treba ga smatrati medicinskim savjetom, niti ga koristiti umjesto profesionalne medicinske dijagnoze ili liječenja. Ako imate bilo kakvih nedoumica ili pitanja o svom zdravlju, razgovarajte s kvalificiranim medicinskim djelatnikom. Informacije navedene u ovom članku nisu namijenjene dijagnosticiranju, liječenju ili prevenciji bilo koje bolesti.