Etička i održiva prehrana

U gotovo svakoj kulturi hrana je dugo igrala fizičku, emocionalnu i duhovnu ulogu. Razlike u našem izboru hrane i preferencijama okusa uvelike se razlikuju od zemlje do zemlje u skladu s društvenim idealima i uvjerenjima. Međutim, unatoč ovim kulturnim razlikama i razlikama u dostupnosti hrane, svi imamo jednu zajedničku stvar i cilj koji nas ujedinjuje: biti jedno s okolinom, paziti na svoje zdravlje i zdravlje drugih.

Kada težimo zdravom tijelu, lijek često leži u onome što konzumiramo, ali ponekad ovisi o tome što izostavimo. Pitanje je kako znamo što jesti ili piti, a što ne? To je domena etičke i održive prehrane.

Jedemo svaki dan, ponekad „na autopilotu“ i bez ikakvih stvarnih razmišljanja, a u današnjem često brzom i zahtjevnom društvu skloni smo se oslanjati na praktičnost, primjenjivu na mnoge aspekte našeg života, uključujući način na koji jedemo.

Kad nas uhvati glad, posežemo za unaprijed pripremljenim obrokom, skidamo plastiku ili otvaramo limenku. Zapravo, mnogo je vjerojatnije da ćemo odmotati paket nego da ćemo pripremiti svježi obrok od nule. Iako se čini da trošak praktične hrane ne pogađa naše novčanike, definitivno pogađa naše zdravlje, a porast gotove hrane podudara se s porastom pretilosti i dijabetesa.

Etička i održiva prehrana znači jesti zdravu hranu što je moguće bliže njenom prirodnom stanju, pri čemu obilježja održive prehrane uključuju nerafiniranu, neprerađenu, organsku i lokalno uzgojenu cjelovitu hranu. S fokusom na prehranu za optimalno zdravlje i dobrobit, održiva prehrana stavlja zdravu prehranu u središte pozornice.

Uvođenje promjena

Naš današnji izbor hrane uvelike će utjecati na to kako će buduće generacije jesti i živjeti. To znači da imamo priliku doprinijeti skladnijem svijetu. Dakle, kako izgleda etička i održiva prehrana?

Kupnja, pripremanje i konzumiranje namirnica koje su:

• sezonske,
• uzgajane lokalno,
• zdrave,
• ekonomski isplative,
• ekološki kompatibil

Naša prehrana bi također trebala biti:

• uravnotežena,
• ne previše slatka,
• bez previše masti,
• uz minimalno bacanje hrane.

Definiranje održive hrane

Ne postoji jedinstvena definicija „održive hrane“, no općenito je prihvatljivo da bi se održiva hrana trebala proizvoditi i distribuirati tako da se zadovolje sljedeći kriteriji:

• Zaštita i podržavanje raznolikosti biljaka i životinja.
• Sprječavanje štete nad prirodnim resursima.
• Napredovanje lokalnih gospodarstava.
• Doprinos održivim sredstvima za život.
• Zdravstvene prednosti u smislu kvalitete i sigurnosti hrane.

Što je etička prehrana?

Često, bez ikakve percepcije da to činimo, svi donosimo etičke odluke o hrani koju jedemo. Evo nekoliko primjera koji su samo vrh ledenog brijega.

Zdrava prehrana

S rastućim razinama pretilosti i kardiovaskularnih bolesti, mnoge bolesti uzrokovane određenim načinima života (poput dijabetesa tipa 2) često su povezane s konzumacijom prerađene hrane s visokim udjelom šećera i masti.

Stručnjaci na tom području zabrinuti su zbog ovakvog trenda, a ovo je primjer etičke brige, posebno za mladu populaciju. Kako bi se riješio problem, uvode se propisi o sastojcima hrane, njenom označavanju i druge inicijative.

Naš oštećeni planet

Mnogi ljudi odlučuju kupovati organsku hranu jer su zabrinuti za svoj prirodni okoliš. Oni smatraju da su industrijalizirane metode uzgoja i uporaba kemijskih pesticida i umjetnih gnojiva destruktivni za divlje životinje, biljke, ptice, kukce i tlo. Ove metode uzgoja smatraju se neodrživima, a briga za zaštitu planeta smatra se etičkim obećanjem.

Poštena trgovina

Često se naša hrana proizvodi u zemljama u kojima je životni standard daleko od idealnog, gdje se poljoprivrednici i lokalne zajednice bore za održivi život. Zapravo, mnogi žive u siromaštvu.

Situaciju gdje veliki dio cijene hrane ide direktno vlasnicima trgovačkih lanaca umjesto primarnom proizvođaču, mnogi ljudi smatraju krajnje nepravednom te se okupljaju oko inicijativa koje štite poljoprivrednike kako bi dobili poštenu cijenu za svoje proizvode. Ovo se smatra etičkim stavom.

Dobrobit životinja

Mali postotak stanovništva odlučuje se za vegetarijanstvo, no sve veći broj ljudi odabire ukloniti meso s tanjura nekoliko dana u tjednu, smanjujući konzumaciju mesa (tzv. „fleksitarijanci“). Ako je ovaj izbor samo stvar ukusa, tada se njihovo izbjegavanje mesa ne smatra etičkom odlukom. Međutim, ako se vegetarijanska prehrana slijedi zbog uvjerenja da konzumacija mesa uključuje nepotrebnu patnju životinja, onda je razlog etički.

Vrijednosti i njihove posljedice

Da bismo donijeli etičke odluke, moramo uzeti u obzir cjelovitu sliku. Nije dovoljno samo željeti bolje zdravlje ljudi ili se zalagati za dobrobit životinja. Uvijek postoje suprotstavljene ili čak sukobljene vrijednosti između našeg zdravlja, pravde, pravednosti i autonomije. Da bi naši izbori bili doista etički, često moramo donositi teške odluke.

Ovaj članak ima isključivo informativnu svrhu i ne treba ga smatrati medicinskim savjetom, niti ga koristiti umjesto profesionalne medicinske dijagnoze ili liječenja. Ako imate bilo kakvih nedoumica ili pitanja o svom zdravlju, razgovarajte s kvalificiranim medicinskim djelatnikom. Informacije navedene u ovom članku nisu namijenjene dijagnosticiranju, liječenju ili prevenciji bilo koje bolesti.