Prebioticima uspostavimo ravnotežu narušene crijevne mikroflore

Zdrava crijevna mikroflora temelj je zdrave i učinkovite probave. Naše tijelo u sebi nosi 10 puta više bakterija nego vlastitih stanica. Sve te bakterije čine crijevnu mikrofloru. Bakterije mogu biti „dobre“ i „loše“; ravnoteža je posebice važna za zdravlje naših crijeva i ključ je dobre probave.

„Dobre“ i „loše“ bakterije svakodnevno vode „borbu“ u našim crijevima i svakodnevno se natječu koja će dominirati , a rezultati tih „borbi“ su od izuzetne važnosti za naše zdravlje.

Ako pobjede i prevladaju „loše“ bakterije, naše tijelo će imati negativne posljedice i doći će do razvoja različitih bolesti i stanja poput:

• neregulirane i usporene probave,
• proljeva ili zatvora,
• nadutosti i grčeva,
• pretilosti i masne jetre,
• šećerne bolesti.

Uravnotežena, zdrava crijevna mikroflora ima važnu ulogu jer sudjeluje u procesu razgradnje hrane koju unosimo u organizam. Pomaže da iz hrane dobijemo hranjive tvari i energiju. Sudjeluje u sintezi vitamina K i nekih vitamina B skupine te pomaže jačanju imunološkog sustava.

Ravnoteža dobrih i loših bakterija u našim crijevima utječe na zdravlje probavnog sustava – Kivilaks

Probavni sustav je prva linija obrane u imunološkom sustavu organizma jer se više od 60 % svih imunoloških stanica nalazi u probavnom sustavu.

4 NAJĆEŠĆA UZROKA KOJA NARUŠAVAJU ZDRAVU CRIJEVNU MIKROFLORU

Užurbani i stresni način života jedan je od najčešćih uzroka poremećaja odnosa između „dobrih“ i „loših“ crijevnih bakterija. Ostali česti uzroci koji narušavaju zdravu crijevnu mikrofloru su:

1. Liječenje antibioticima

Kada se uzimaju antibiotici obvezno se trebaju uzimati preparati za obnavljanje crijevne mikroflore (prebiotici ili probiotici) jer antibiotici uništavaju dobre bakterije u crijevima.

2. Nepravilna prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima

Tjestenina, bijeli kruh, kolači, „grickalice“, „slatkiši“ potiču razmnožavanje gljivica, naročito kandide, ali i streptokoka i stafilokoka te pogoduju naseljavanju parazita u crijevima.

Loša hrana smanjuje broj dobrih bakterija u našim crijevima – Kivilaks

3. Infekcije u organizmu

Upalni procesi u našem organizmu povećavaju broj patogenih mikroorganizama čime se narušava zdrava crijevna mikroflora i njena ravnoteža u korist „loših“ bakterija.

4. Starost

Starije osobe imaju smanjenu sposobnost obnove crijevne mikroflore.

KAKO VRATITI RAVNOTEŽU U KORIST DOBRIH CRIJEVNIH BAKTERIJA?

Već smo prije istaknuli kako crijevna neravnoteža može negativno utjecati na naš organizam. Za uspostavljanje ravnoteže u crijevima, uz pravilnu prehranu, preporučuje se:

• Uzimanje PREBIOTIKA koji daju hranu našim „dobrim“ bakterijama.
• Uzimanje probiotika koji sadrže bakterije u svom sastavu.

ŠTO SU PREBIOTICI?

Često čujemo za pojam prebiotici i probiotici, često ih poistovjećujemo, ali u nastavku saznajte zašto je tim pojmovima JEDINO zajedničko „slično“ ime, a imaju potpuno različito djelovanje u našem organizmu.

Dajte čovjeku ribu; Nahranili ste ga za jedan dan. Naučite čovjeka da lovi ribu; Nahranili ste ga za cijeli život.

Ovu poslovicu možemo poistovjetiti s djelovanjem probiotika i prebiotika. Naime, unošenjem probiotika „dajemo čovjeku ribu“ odnosno unosimo žive mikroorganizme koji, dok su u organizmu, pomažu razgradnji sadržaja u probavnom sustavu. Tako oni pozitivno utječu na probavu, ali trenutno.

Unošenjem PREBIOTIKA „učimo čovjeka da lovi ribu“ jer oni predstavljaju hranu za vlastite „dobre“ crijevne bakterije. Time pomažemo „dobrim“ bakterijama do osvoje što više prostora na stijenkama crijeva i naprave balans između njih i „loših“ bakterija.

KAKO PREBIOTICI DJELUJU?

Prebiotici su najčešće neprobavljeni dijelovi hrane (vlakna) koji su otporni na razgradnju želučanom kiselinom i probavnim enzimima. Ta im sposobnost omogućuje neometani prolazak kroz tanko crijevo te dolazak u debelo crijevo gdje im je aktivno mjesto djelovanja.

Prebiotici su neprobavljeni dijelovi hrane – Kivilaks

Prebiotici dolaze nepromijenjeni u debelo crijevo. Tu ih jedino mogu razgraditi mikroorganizmi koji imaju pozitivan učinak na zdravlje. Nakon toga prebiotici postaju hrana onim „dobrim“ bakterijama čime se postiže rast i aktivnosti bifidobakterije i laktobacila („dobre“ bakterije“).

Djelovanje prebiotika u našim crijevima – Kivilaks

„Dobre“ crijevne bakterije, potpomognute prebioticima, proizvode dovoljnu količinu kratkolančanih masnih kiselina. 

One dovode do smanjivanja pH vrijednost u crijevima, a za posljedicu imamo niz blagotvornih djelovanja prebiotika na naš organizam poput:

• zdrave crijevne mikroflore,
• jačanja stijenke crijeva,
• smanjivanja probavnih tegobe poput zatvora, proljeva i neregulirane probave,
• smanjivanja crijevnih upale izazvanih patogenim bakterijama
• smanjivanja razine triglicerida i kolesterola u krvi,
• povećavanja apsorpcije kalcija i magnezija što je ključno za zdravlje kostiju,
• jačanja imunološkog sustava.

KOJA JE HRANA PRIRODNO BOGATA PREBIOTICIMA?

Bitno je naglasiti da nisu sva vlakna prebiotici nego ona koja dođu nepromijenjena do debelog crijeva. Najčešći prirodni prebiotici u hrani su fruktooligosaharidi te galaktooligosaharidi, a jedan od najpoznatijih prebiotika je inulin iz skupine fruktooligosaharida.

Tablica 1. Izvor prebiotika iz hrane

Da bi postigli pozitivan učinak na zdravlje crijeva potrebno je svakodnevno unositi prebiotike putem hrane. Ako je vaša prehrana siromašna vlaknima tj. prebioticima, ako uzimate terapiju antibioticima ili ste pod stresom koji dodatno iscrpljuje tijelo, svakako preporučujemo nadoknadu prebiotika tj. dodatan unos putem dodataka prehrani.